Naš kosmički susjedstvo je čudnije nego mislite
Učili smo da postoji osam planeta, da se Zemlja vrti oko Sunca i da je Mars crven. Ali astrofizika zadnjih decenija otkrila je detalje o planetama koji zvuče potpuno nevjerovatno. Evo sedam koje vas nikad nisu naučili u školi.
1. Na Neptunu i Uranu pada dijamantska kiša
Ogromni pritisak u unutrašnjosti ovih ledenih divova komprimira ugljik toliko jako da on kristalizira u dijamante koji "padaju" prema jezgri planete. Naučnici procjenjuju da se na ovim planetama nalaze okeani tečnog dijamanta s plutajućim dijamantskim ledenjacima.
2. Saturn bi plutao na vodi
Saturn je jedina planeta u Sunčevom sistemu čija je prosječna gustina manja od gustine vode (0,687 g/cm³ naspram 1 g/cm³ vode). Teoretski, da postoji okean dovoljno velik, Saturn bi plovio po površini poput gigantske loptice za ping-pong.
3. Venera se vrti "naopako" i nevjerovatno sporo
Dan na Veneri (rotacija oko vlastite osi) duži je od godine na Veneri (revolucija oko Sunca). Osim toga, Venera se vrti u suprotnom smjeru od Zemlje — što znači da na Veneri Sunce izlazi na zapadu i zalazi na istoku. Razlog još uvijek nije potpuno razjašnjen.
4. Jupiter ima oluju stariju od naše civilizacije
Velika Crvena Pjega na Jupiteru je anticiklon — oluja — koja traje najmanje 350 godina (otkad je astronomski promatrana), a vjerovatno i dulje. Veća je od cijele Zemlje i dovoljno moćna da bi progutala naš planet bez da se primijeti.
5. Mars ima vulkan 3x viši od Everesta
Olympus Mons na Marsu visok je oko 21,9 kilometara — gotovo tri puta viši od Mount Everesta. Toliko je širok (oko 600 km u promjeru) da s jednog ruba ne možete vidjeti drugi rub jer se skriva iza horizontalne zakrivljenosti planete.
6. Zemlja ima više od jednog "Mjeseca"
Pored pravog Mjeseca, Zemlja ima nekoliko kvazi-satelita — asteroida koji prate orbitu Zemlje oko Sunca u koreliranim putanjama. Asteroid 469219 Kamoʻoalewa (ili 2016 HO3) je vjerovatno i fragment samog Mjeseca, odlomljen pri davnom udaru.
7. Merkur je termički ekstremniji od Venere
Iako je Venera vrednija u prosjeku (oko 465°C konstantno), Merkur bilježi veće temperaturne razlike: od +430°C na strani okrenutoj Suncu do -180°C na tamnoj strani. Razlog je što Merkur nema atmosferu koja bi zadržavala toplinu.
Zašto je to važno znati?
Razumijevanje Sunčevog sistema nije samo akademsko znanje. Studije ovih planeta pomažu nam da bolje razumijemo Zemlju — njenu klimu, geologiju i historiju. A planet poput Venere — koji je nekad možda imao oceane — služi kao upozorenje o tome kuda može voditi nekontrolisani efekt staklenika.
Svemir je naše najveće ogledalo. Što ga bolje upoznamo, bolje razumijemo sebe.